joe33 je napisao/la:
Mislim da termin "aktivno letenje" podrazumjeva letenje u termičkim ili "po naški" žešćim uvjetima i da od pilota zahtjeva određenu reakciju u datom trenutku, te stoga mislim da sam termin ima podlogu i da svi piloti znaju na što se odnosi, bez prevelikog filozofiranja. U suprotnom ako bi secirali svaki termin koji se upotrebljava u žargonu i njegovu logičnost... na kraju samo bi došli do toga da je nelogičan.
gburazer je napisao/la:
Al se može prostituirat tipa "nisi letio dovoljno aktivno" .. "pa nije ni čudo da te stalno zaklapa kad si neaktivan" .. "s novim sicem i skroz otpuštenom prsnom vezom letim 20% aktivnije baš je naporno", "aktivnije to malo buraz" i sl.
Slažem se oko seciranja, nije problem pojam nego baš ovo što je gburazer spomenuo. Meni se nekako čini da su primjedbe u njegovim citatima suvišne. Vjerujem da i dotični kojeg primjedbe idu nakon leta zna da nešto ne valja i da se mora popravit, a primjedba 'budi aktivniji' mu baš ništa ne pomaže jer da čovjek zna što treba raditi to bi i radio - ako je pasivan to u većini slučajeva zapravo znači da ne zna kako biti aktivniji. I bolje da je pasivan u tom slučaju i da ne poteže komande na sve strane ako ne zna točno što radi.
Ok, možda ima i onih kojima se treba eksplicitno reći da komande treba koristiti u letu, ali u većini slučajeva mislim da je prvotni slučaj.
A u vezi mahanja ručicama (MR u nastavku). Naše krilo jest manje i lakše od bilo koje druge letjelice, ali to ne znači da može instantno reagirati na svaki mahaj. Isto tako ne mislim da MR ikad ima smisla osim zbilja u velikoj turbulenciji kad se svim silama trudimo zadržati krilo pod tlakom. U samoj termici, ako nije turbulentna, nema ni potreba za mahanjem.
U termici punoj balona pak mislim da je jednostavno preambiciozno pokušavati idealno iskoristiti svaki balon i da je najoptimalnije pokušati zadržati što ravnomjerniji krug, bez puno zaljuljavanja i promjene brzine i smjera. S puno MR vjerojatnije je da ćemo samo pokvariti stvari. Zato je mene recimo uvijek fasciniralo kako ne mogu prepenjat doca na omegi, a vrtim skoro duplo brže i uže, stalno nešto popravljajući, dok on održava isti uspon naoko laganim kruženjem oko mene. To je prednost stabilnijih krila koja se malo naginju, jednostavno izravnaju sve neravnine i u prosjeku s manje truda i većim krugom drže isto penjanje kao i onaj koji usko i nagnuto vrti sam centar. Naravno, ovisi i o stupu, nekad je core izraženiji i stabilniji pa uska vrtnja zaista donosi prednost no često je i ovako kako sam gore opisao.
MR na kraju može odražavati i strah od krila, svjestan ili nesvjestan...
Ne znam tko se sve pronašao u ovom pa će mu smetati, ja se sjećam da sam jedino Ćaletu par puta vidio u takvom mahnitom MR, još dok je bio na Avaxu - nisam se sjetio pitati ga o tome.