tipično rješenje ... ništa novoga za vidjeti, svi su isti ...

treba sve zabranit tako da birokracija nemora ništa raditi već ubirat pare od kazni.
Sve treba zabranit pa čak i slobodno letenje! Onda neće biti nikakvih nesreća.

I nesreću treba zabranit, pa će ostat samo beskrajna sreća.

I nesreću treba zabranit, pa će ostat samo beskrajna sreća.[/quot

Hahahaha! Pa neka se to definitivno zabrani!

Bio je to sarkazam!...
...u jednu ruku...
A u drugu ruku... baš nešto razmišljam... bez nesreće nema ni sreće. Kako ćeš znati da si sretan ako nisi ponekad bio nesretan ili vidio tudju nesreću. Pa ne kaže se zalud: Budi sretan - nije se tebi dogodilo. ili: Imaš sreće - moglo je biti i gore. Iz potonjeg se da zaključiti da je nivo sreće relativan pojam. Odnosno, samo si manje nesretan od nekog drugog. Drugim riječima, ne postoji sreća kao pojam već samo nesreća. Najvažnije je samo imati što manje nesreće i bit ćeš kobajagi sretan.
Ovdje opisujem nesreću kao filozofsko-psihološki fenomen. Promatramo li nesreću kao fizički udes, tj. tjelesno havarisanje onda tek vidimo da ne postoji sreća već samo više, manje ili ništa štete u nesretnom slučaju. Zabrani li se slobodno letenje to će za mnoge biti nesreća. Medjutim, omoguće li time da nema fizičkih nesreća onda je ukidanje letenja ustvari sretno iz čega konačno zaključujemo kako je slobodno letenje jedna velika nesreća. Kako je sreća, prema navedenome, tek manja nesreća, tko bi se normalan nastavio baviti letenjem. Bolje je pod hitno izabrati manje nesretan sport ... primjerice: curling.

Hahahaha! Pa neka se to definitivno zabrani![/quote]

Bio je to sarkazam!...
...u jednu ruku...
A u drugu ruku... baš nešto razmišljam... bez nesreće nema ni sreće. Kako ćeš znati da si sretan ako nisi ponekad bio nesretan ili vidio tudju nesreću. Pa ne kaže se zalud: Budi sretan - nije se tebi dogodilo. ili: Imaš sreće - moglo je biti i gore. Iz potonjeg se da zaključiti da je nivo sreće relativan pojam. Odnosno, samo si manje nesretan od nekog drugog. Drugim riječima, ne postoji sreća kao pojam već samo nesreća. Najvažnije je samo imati što manje nesreće i bit ćeš kobajagi sretan.
Ovdje opisujem nesreću kao filozofsko-psihološki fenomen. Promatramo li nesreću kao fizički udes, tj. tjelesno havarisanje onda tek vidimo da ne postoji sreća već samo više, manje ili ništa štete u nesretnom slučaju. Zabrani li se slobodno letenje to će za mnoge biti nesreća. Medjutim, onemoguće li time da nema fizičkih nesreća onda je ukidanje letenja ustvari sretno iz čega konačno zaključujemo kako je slobodno letenje jedna velika nesreća. Kako je sreća, prema navedenome, tek manja nesreća, tko bi se normalan nastavio baviti letenjem. Bolje je pod hitno izabrati manje nesretan sport ... primjerice: curling.[/quote]

Ja sam sada razočaran Boxito! Mislio sam fakat da možeš zabraniti nesreću! Ili ti ili naša vlada nema veze tko važno je da se to zabrani! Usput pazite se i letenja u Austriji situacija je i tamo dosta nategnuta! Ma i to letenje je malo precenjeno ja sam da se i to zabrani!

Da Dario nije spomenuo zašto je zabranjeno.

E pa radi one nesreće balona odnedavno. Najbolje sve zabranit pa bok.

Temu se reče klasično birokratsko produciranje papirja za upravičevanje svoje službe in dodatno obdavčitev. Glede na to da se varnost pri letenju z novim svežnjem papirjev ne bo nič povečala bi temu rekel, da je agencija le izkoristila smrt tistih balonarjev, da bo zaslužila nekoliko dodatnega denarja... Predlagam, da v tem mesecu organiziramo komercialno dobrodelno tandemaško prireditev in izkupiček denarja namenimo reševanju primankljaja v slovenskem proračunu. Samo da bo vreme!

http://www.24ur.com/novice/slovenija/ok ... sluzb.html


Inače, jučer sam kontaktirao Agenciju u Sloveniji da ih pitam da li su propisali uvjete za komercijalno letenje tandemima. Odgovor sam dobio danas i nažalost, nemaju takvih propisa.


U svakom slučaju, kod nas ne gori tako pod petama, i kako sam već naveo, primarno je da odobrimo organizacije koje će obavljati kvalitetno osposobljavanje pilota tandema.

ALI, bilo bi dobro da gledamo malo u budućnost i da vidimo kako bi se to moglo riješiti. Sa Sašom sam prije nekog vremena razgovarao u Istri o ovoj problematici. Ne bi bilo loše da Saša ovdje objasni kako je riješeno komercijalno tandemiranje u Australiji.

Ako netko zna za neku Europsku državu, još bolje.

Bas sam se vratio s La Palme. Puno zanimljivije za letit nego Tenerife, i inace mi je ljepsi otok.
Nego, glede teme, proveo sam tri male pive s par tih lokalnih likova koji su kakti "gazde" tamo, jedan od njih je neki simpa svicarski instruktor PG-a s dvadesetak godina staza koji im je tamo i glavni tandem pilot (tako bar on kaze, pa ako su lagali mene ja lazem vas) pa smo malo pricali o svemu, pa i tome.
Cijela je prica pocela jer sam iso na GO sa gospodjom pa sam uzeo tandem. Kako je to uvijek specificno reko da se javim lokalcima...uglavnom, drz-nedaj jednom smo odletili jer smo im bili simpaticni ali dalje bez papira ne ide, barem s privatnog starta (srecom smo fulali vrijeme godine pa i nije bilo bas nekaj za letit).
Sukus price je sljedeci: na privatnom startu oni moraju vidjet dozvolu i policu osiguranja. Ako to imas, letis "pod okriljem" tog kluba (to nisam bas uspio razjasnit sto tocno znaci). To je ono sta njih policija trazi ako se sranje dogodi. Letio ti komercijalno ili s babom i stricevima, njih se ne tice, papiri su isti. Za komercijalno bi ti sigurno uzeli neki postotak ali to je izmedju tebe i vlasnika starta i drzavu nije briga sve do prijave poreza.
Ako se nisi nikom javio i dalje mozes letit s mjesta gdje je to dozvoljeno (sve neki parkovi prirode i slicno), ako imas tandemsku dozvolu i osiguranje sve pet. Naravno, nisam pitao za komercijalno, ali izmedju redova sam shvatio da bi to drzava procesuirala ne prema propisima koji reguliraju letenje, nego prema radnom pravu. Ono, rad na crno, isto ko da bosanac ovdje otvori cevabdjinicu bez ijednog papira porezne uprave (OK mozda nije najbolji primjer).
E a ako nemas dozvolu, osiguranje onda si, barem teoretski, najebo kad te legitimiraju pa makar sve proslo u najboljem redu (da ne spominjemo ako iskopcas dva sela iz struje). Iako, koliko im se tamo radi, sumnjam da je ikog ikad legitimiralo...
p,
D.

Pa... da se stvari dovedu na nivo regulacije u Australiji većina Hrvatskih pilota bi prestala letit.

Da samo na kratko opišem kako stvari stoje tamo...

PG tečaj traje oko 10 punih dana. Izpite vode instruktori sami i nakon toga rezultate testova (teorije i prakse) kao i radnu knjigu studenta šalju u savjez, koji onda samo izdaje licenciju. Polaganje izpita je uključeno u cijenu tečaja (oko 1600 EURA).

Solo Licencije:
- Restricted (ograničena) - pilot može letit sam (sa startova kategoriziranih kao restricted) uz prisutnost ili instruktora ili - naprednog pilota
- Intermediate - pilot može letit sam sa starteva restricted i intermediate ali ne može sudjelovat u takmičenjima
Advanced - pilot može letit solo bez ograničenja

Za svaku licenciju postoje uslovi koje pilot treba ispunjavati i teoretski te praktični izpit.

Tandem licencije:
- Sportska licencija za tandeme - uslov pilot mora biti advanced sa najmanje 200 sati letenja, treba napravit teoretski izpit i praktični izpit uz 15 tandemskih letova pod smotrom instruktora, u kojima putnik treba biti licencirani pilot. Uz to mora imati licenciju Safety officer (više o tome niže dolje). Pilot može letit tandeme ali bez ikakve materialne naknade.

- Komercialna tandem licencija ide pod instruktorske licencije pošto se letenje tandema smatra kao instrukcijski let za nove studente škole letenja. Znači putnici obavezno postaju članovi savjeza uz potpis izjave u kojoj se upoznavaju sa riskovima asociiranima s letenjem.

Letenje komercialnih tandema je moguće jedino pod okriljem škole letenja i nadzorom Chief Flight Instruktora

Instruktorske licencije:
- Flight experience instruktor
- Flight instructor
- Chief flight instructor

Uz to postoje i licencije za pilote koji brinu o sigurnosti letilišta i imaju ovlaštenja za izdavanje izvještaja o incidentima i nesrečama:
- Safety Officer
- Senior Safety Officer - nominiran sa strane kluba nakon najmanje 4 godine kao Safety Officer... može učit studente groundhendlanja i izdavat Intermediate i Advanced pilotske licencije i obavljat kontrolne letove za članove koji više od godinu dana nisu letili a žele produžit licenciju.

(Slobodno) Letenje u Australiji nije baš jeftino: oko $300 godišnje za savjez i onda još za svaki klub kako žele (između $50 i $200 godišnje) . Nije moguće letit sa poletišta nekog drugog kluba a da niste platili članarinu pošto je većina poletišta na privatnim zemljištima i pod ingerencijom klubova koji brinu za sigurnost ljudi koji tamo lete i osiguravaju da stvari idu bez nekih neugodnosti i slabih iskustva za vlasnike.

Samo toliko s moje strane...

Pozz,
Airie Sasha

Naj bolje je u Bosni ..niko te ništa ne pita

Po tom principu je onda najbolje u Indiji i Kini. Tamo niko niš ne pita i kad neko pogine.

I da pitaju teško da išta odgovori ako pogino

Meni ovo uopće ne izgleda komplicirano i nedostižno. Postoji sistem i točno znaš što moraš učiniti za odredjeni korak da bi letio rekretivno, samostalno ili profesionalno. Puno je teže nešto željeti i onda birokracija nije spremna za to, a praksa na našim prostorima je zabrana. Ili ilegala. I jedno i drugo je loše. Djelatnost postoji i treba je regulirati (na jednostavniji ili teži način). Osobno mi se svidja australska praksa da su tandemi u stvari instruktažni letovi, jer to u svojoj biti i jesu. Putnik se na kraju odluči za školu ili mu je to bila jednokratna avantura da kaže da je i to porbao, ali se time ne bavi. Čini mi se da je dobro riješeno u sklopu kluba licenciranje i tandemiranje. Medjutim, vjerojatno su ti klubovi privatni, a ne udruge gradjana kao kod nas. Loš primjer udruge gradjana koji obavljaju komercijalnu djelatnost su nogometni klubovi, posebice jedan, meni najdraži (bez sarkazma). Ali to je druga tema i pitanje ustrojstva klubova. Glasam za regulaciju tandema kroz klubove/obučne centra, ako se ikad išta budem pitao. I pitanje instruktora bi se moglo tako riješiti, samo da imamo funkcionalan savez, ali ga, u prvom redu nemamo, a u drugom imamo jedan koji i nije najsposbniji. To se kod nas zove "kriza institucija".