Bok ekipa

Evo imam osjećaj daje došlo vrijeme da vas više samo ne čitam nego da se i ja priključim zajednici.
Moje ime je Mladen Polojac, rođ. 1971 u Zg, Zadnjih 20 god živim i radim u susjednoj državi u Neumu.
Oduvijek se bavim aero modelarstvom a letenje je moja ljubav i san još od kolijevke ha ha ha.
Motornim Paraglajdingom se bavim od prošle godine, znači slobodno letio nisam nikad, odma sa počeo motorno, i posjedujem
licencu za pilota ParaTrajka i Paramotora.Ovaj filmić sam snimio onako na brzaka samo radi predstavljanja, pa i nije baš neka kvaliteta ni slike niti obrade ali je ga.Tko me bude htio upoznati uživo može, moja vrata su za zanesenjake uvijek otvorena, a i ja sam par puta godišnje na relaciji Neum-Voltino. Ostalo šta vas zanima slobodno pitajte.

https://www.youtube.com/watch?v=pFdDzE9 ... e=youtu.be



Bok

Živo, ako će ti bit lakše ja na letenje putujem toćno duplo . po noći odlazak , po noći povratak,u Neumu svrnem kupit šteku ...
Sljedeći put kad prođem , možemo na kavu

Pošto se svi predstavljaju eve i mene ..

Danijel Makar 41 god,oženjen,otac predivne troje djece iz Varaždina.
Moja priča oko letenja počinje 1996 god. kao desantni padobranac u vojsci i sa tim se bavio 7 godina.
Te je godine jedan frend odnekud donesel nekakvo paraglajder krilo i nebudemo ljeni poslje posla oko zaprešiča tražili smo naka brdašca za isprobavanje,
to je izgledalo kao šaljivi kučni video razvlačenje po travi,drveču grmlju i slično na sreču nikome se ništa nje dogodilo.Pošto smo se dobro izlomili krilo smo poderaali i stali sa tom avanturom.
Moj sadašnji posao (razminiranje) vezan je za putovanja svaka dva tri tjedna sam zbog posla na drugom mjestu,tako sam proputovao cijelu ljepu našu,upoznao more dobrih ljudi i predivnih krajolika od slavonskih ravnica preko cijele like do mora i otoka.
Oduvjek sam volio letenje ali uvijek se nešto desilo pa nemogu sad pa ne mogu opet itd...Posloživši si prijoritete u životu pa je došlo vrijeme da se i ja nagradim,upisal si budem PG-školu Jastrebu u zagorju i polako stjecal iskustva oko letenja.

Eto tak ukratko tek počinje moja letačka priča. PS: vidimo se na ivki,ravnoj gori ,kalniku itd...

LP.svima koji lete koji budu letjeli i oni koji nebudu nikad letjeli...

Danijek Makar a frendovi me zovu ribar

Helou ekipa!

Brzoplet kakav ponekad jesam, "predstavio" sam se na prvom topicu koji sam zapoceo, pitanjima o skolovanju, opremi itd. Red je da se to napravi ovdje kako spada .

Alex, do sad prikupio 36 godina, na ljeto i 37. Mentalna dob izmedju 12 i 24, kako kad, na mahove ozbiljnost 75 ili 80-godisnjeg starca (sto nije cudo, obzirom na to da su me odgajali baba i dida). Trenutno dayjob u turistickoj zajednici, pored toga guram privatnu IT firmu s par friendova i ide nam poprilicno dobro. Koga zanima, tu smo http://zeraxo.com (nije oglas, samo da znate da imate i IT-jevce u redovima, pa ako zatreba...). Zivim u Zagrebu, cesto sam na izletima po Zagorju, Istri, nesto rjedje Lika i Dalmacija, a kako stvari stoje mogao bih uskoro cesce put Neretve.

Kad sam bio mladji nisam si to mogao objasniti ali sada, gledajuci unatrag, sve ima smisla - stvari koje volim sve su povezane. Lagane opustajuce voznje motorom, fotografija (kojom sam se i profesionalno bavio), putovanja, priroda, planine, oblaci, sunce, more, sume, druzenje s razlicitim zanimljivim ljudima, istrazivanje i ucenje novih stvari. Vjecni djecak i sanjar u dusi.

Paragliding se dogodio slucajno. Citav zivot zelio sam biti pilot airlinera no okolnosti i neiskustvo, a pomalo i obiteljska situacija, od toga su me odgovorili. Nisam upisao zrakoplovnu u Gorici, nisam otisao na FPZ, dvadesete sam proveo u nerviranju i aritmijama i tu je taj san pao u zaborav.

San se izgleda nikako nije ugasio nego je, dapace, tinjao i izazvao podzemni pozar kakav ovdje bukti vec godinama https://en.wikipedia.org/wiki/Centralia,_Pennsylvania. Nedavno sam odradio lijecnicki za licencu privatnog pilota i trenutno sam u premisljanju koju skolu odabrati. Dilema je cak izmedju PPL i CPL-a, pa taj san "mozda ipak stignem postati pilot i odraditi jedno 20 godina...".

Stvar se dodatno zakomplicirala nakon pive s vasim clanom i apsolutno fantasticnim instruktorom Darkom Trsinarom . Prosli vikend nasli smo se na livadi na Savi, raspakirali opremu, Darko je malo motorirao, ja snimao, malo sam ucio dizati krilo. I tu su nastupile komplikacije. Za lovu koju cu potrositi na skolovanje za pilota i potencijalno vise nikad ne letjeti (jer je sat leta iznajmljenim avionom skoro 200 EUR!) mogu kompletirati opremu za paramotorno letenje, imati ju prakticki zauvijek, letjeti koliko zelim.

Slijedeci korak je ucenje free letenja. Do tada cu vjerojatno rascistiti sam sa sobom mogu li ja to, zelim li, hoce li krpano koljeno izdrzati trckaranje, kajtanje krila, polijetanja i slijetanja potrebna da se stekne iskustvo prije prijelaza na trajk ili nesto slicno.

Moram priznati - trenutno me podosta frka. Shvacam da je prisutan "Catch 22". Ovo je vjestina gdje je POTREBNO upasti u problem da bi covjek razvio instinkte i naucio manevre kako se iz problema znao i izvuci, a nezgodno je izvlaciti se dok te instinkte nemas i pocetnik si. I tako u krug... ali Darku beskonacno vjerujem, a on preporuca ostalu ekipu tako da zasad - hrabro.

Nadam se lepom druzenju s vama svima!

Pozdrav svima!
Zovem se Aleksej Macan,34 godine,inace iz Istre, mjesto Savičenta.
Kupio sam nedavno paramotor Nitro200 i krilo U-turn Black light, jer sam eto pozelio letit, a od iskustva imam pustanje zmaja kao klinac .
Na stranu to, nekakav trening slobodnog letenja je vec u tijeku, pa kad to savladam idem na treniranje sa paramotorom.
Eto toliko ukratko.