Ako krilo letiš duže vremena teško ćeš prmjetiti razliku prije i poslije, odnosno da su se upravljivost i preformanse promjenile.
Duže mislim na 100 + sati.
U podrumu imam 3 krila koja zajedno imaju preko 800h.

1. Advance omega 5R, uzeo sam je sa 80-100h teško mogu tvrditi. Imala je full race špage, jer je to comp krilo (5R), letio sam ju narednih 2,5 godine i napravio skoro 200h, nisam računao točno, ali u to vrijeme sam godišnje radio 80h. Još jednu sezonu ju je letio Damjan koji joj je promjenio špage i ustrvrdio da nije bilo velike razlike u dužini starih novih. dakle krilo ima barem 350h nakon njega. materijal još uvjek šuška, još su je neki letjeli poslije i nitko nije imao pritužbe. Nije oštećivana.

2. Gradient avax RSE, kupio sam ga od Aleša Žumera za sitnu lovu sa kako je rekao 80h, vjrujem mu jer ne leti puno i nije mogao napraviti više. On je prešao na DHV 2-3 i comp mu je bio viška. RSE sam letio 2 sezone i napravio između 150-180h (mogao bih to provjeriti, ali mi se ne da i nije bitno). Po mojoj procjeni to je krilo napravilo 250 h, bez promjene špaga i bez oštećena. Nisam primjetio da je letilo loše, lošije da, ali sigurno i ugodno.

3. Gin boom 4 sam nakon avaxa kupio od Klemena Peljhana opet sa 80h (to je ta magična brojka) i letio ga 2 sezone i napravio 180h (to znam pouzdano). Bez promjene špaga. Dakle opet cca. 250h. Poslije mene su ga probali Hrga i biondić čini mi se, ili jedan od njih. Skužili su da je malo spor i da ne sluša baš na komande. Normalno, kad su prešli sa novih krila s manje od 100h na "staru ragu". Međutim kad sam prodao mantru R09 (sa pogodi koliko sati - 90h), nisam imao kaj letiti pa sam se vratio boomu 4 i letio sam ga još 10-ak sati. Nisam imao problema, malo bi je bio "mlitav", ali se nije negativirao i pasao mu je speed, nagazim i onad ide ko lud.

4. Ozone mantru R09 sam prodao Martinu Gruberu u Austriju, voženo jednu sezonu (10 mjeseci) sa 90h. Pitao sam majstora kako je zadovoljan, on je rekao da je super zadovoljan i da je krilo odlično. Pokušavao sam izvući konopce kako je Žac preporučio, a na preporuku drugih comp pilota i nisam uspio skužiti onaj "razvuč" efekt. Mjerio sam ih sa novim špaga moje su mi poslali uz krilo. Nije bilo promjene, ali nisam stručan za to i možda ne radim na previlan način.

5. Na mantri R10.2 (i na prethodnoj R10 koju je Biondić odveu u legendu) je preporuka za check 150h!!! Zbilja tako piše na krilu.

Kaj hoću reći s ovim? Ak ti ne smeta, možeš letiti 300h i više, jer će materijal izdržati. Da, rastrimat će se, ali zar ne vozimo aute kojima je rastriman špur pa to niti ne primjećujemo. Tko kontrolira tlak u gumama svakih 1000km, a to je preporuka proizvođača? Onome kome smeta ode to popraviti. Posebno serijska krila su manje osjetljiva na rastrimavanje od compova. Stvar je filinga, občutka, ugodnosti letenja. Mene ne smeta ako je krilo malo pribremzano, odnosno, ako je rastrimanost povećala upadni kut. I tak se vozim pod speedom, a na tekmama se zekam i ne pucam na prva mjesta. Možda sam malo prehlađen na mozak, ali ne vidim zašto bi to smetalo rekreativce, pogotovo one koji uzimaju rabljeno krilo. Iz sigurnosnog aspeka mogu tvrditi na osnovu dugogodišnjeg iskustva da svako serijsko krilo može izdurati 300 h bez problema. Pod uvjetom da se nježno rukovalo s njim. GH UBIJA krilo!


Već sam podosta odgovorio gore na ova pitanja, pa da se ne ponavljam. Samo se želim složiti sa Žacom da su kriteriji subjektivni. Sigurnosni aspekt je nešto drugo.


Sunčanje krila! Da li to utječe na trajnost. Sigurno, ali koliko? Ako pretpostavimo da dunčamo donju površinu krila tada se ništa spektakularno ne bi trebalo promjeniti na dugovječnost krila, jer će gornja strana biti dulje izložena UV zrakama tokom leta. Naravno, uvjek može postojati mamlaz koji je u stanju sunčati krilo 10 puta dulje na startu nego što će provesti u letu. I opet GH, osim što uništava materijal fizički, na GH se krilo sunča. Razmislite slijedeći put o tome kad odete graunhendlati koju uricu na obližnji školski teren. Vidimo to zorna pri obučavanju. Krila se doslovno tope.

Rekreativno krilo uz pažljivo rukovanja i uz 50h naleta godišnje trajat će godinama.


Potpuno točno. 80h je očito prosječna godišnja satnica comp pilota, a kako svake godine izlaze nova krila, onda se puno prošlogodišnjih modela nađe za malo para. Mada znam pilote koji dugo lete svoje comp pile. Često se na tekmama nađe netko s nekoliko godina starim compom jer je upravo prodao aktualno krilo, a novo mu nije došlo. Sa serijskim krilima je drugačije.

Ne znam za serijska, ali za comp krila je uglavnom pravilo da su gornje linije od kevlara ili nekog drugog para-aramida. Te linije su čvršće (pa mogu biti tanje), ne rastežu se puno niti ne skupljaju, ali su jako podložne UV zrakama. To je kompromis jer se one u letu puno manje sunčaju pa mogu biti. No kaže Adrian Thomas na pgforumu da kad dobiju svoju UV dozu moraju se zamijeniti jer bi mogle neočekivano puknut. Glavne dynema linije se mogu dugo koristiti i rastezati ako se skupe i UV ih ne uništava toliko.
Pouka je da comp glider provodi zaista minimalno vremena u sunčanju na startu s gornjim kevlar linijama direktno izloženim suncu.

Evo vidim da ste se ispucali po ovoj temi pa bi ja donio svoje zaključke na osnovu iznesenog i svojeg iskustva:

- Najbolje je letiti novo krilo (ovo stavrno nije bilo teško zaključiti)
- Najveći utjecaj na performanse krila ima njegov trim. To znači da ako nam je stalo do performansi moramo češće kontrolirati špagice.
- Porozitet nakon 150-200 sati počinje osjetno pogoršavati brzinu dizanja, otvaranja i slušanje komandi ali nema većeg utjecja na preformanse u glajdu
- Prethodno jako ovisi o korištenom materijalu i odnosu vlasnika prema krilu. Starenje bitno ubrzava sunčanje krila, ostavljanje u vrućem autu, kočarenje po startu, loš groundhandling.....
- Kupovina krila sa preko 150 sati nije problem ali se samo uz napravljeni pregled krila kod stručne i opremljene osobe (poroznost, trim) Bez toga je nepotreban rizik i vrlo upitna ušteda.
- Možemo očekivati da će nam krilo biti upotrebljivo duuugoo jedino ako se lijepo i sa pažnjom odnosimo prema njemu i redovito ga kontroliramo



Pozdrav
Petar

Ekonomska analiza predhodnih zaključaka:



I šta sam ja uspio zakjučiti?
Samo su dvije opcije.
Kupiti novo ili tražiti dobrog blesana koji prodaje dobro krilo sa malo sati za male pare (dobro znam jednog takvog ali na žalost nema više krila )
Sve drugo su kompromisi koji se ili ne isplate ili ne pružaju ono što mi treba da bi mogao uživati u letenju.


NAPOMENE:
Ovo je moj zaključak. Drugi će možda zakljutiti drugačije.
U usporedbi su trenutna EN D krila (bivši DHV 2/3). Taj dio tržišta bolje poznajem.
Cijene novih krila i linija sam saznao pitajući dilere. Kako domaći dileri uglavnom ne objavljuju cijene pa nisam ni ja. Koga zanima neka ih sam gnjavi.
Vrijednost za polovna je moj neki srednji dojam koliko ljudi traže i možda dobiju za svoja krila te marke (kategorije EN D).
Cijena sata na polovnjači je kada se kupi krilo sa 150sati, stave nove linije i leti do kraja.
Životni vjek od 250 sati stavio sam krilima koja koriste za napadnu ivicu 40g/m2 materijal a 300 sati za one sa 45g7m2.
Vjerojatno može i duže ali......................................................... i http://img828.imageshack.us/img828/2844/porosity.pdf

Pozdrav
Petar

Još ako letiš samo ispod baza oblaka malo izlažući krilo suncu te ako si na Triblju po oblačnom vremenu samo na dinamici, i na taj način možeš produžiti vijek trajanja krila za još 50 %

Mnogo je proizvoda na trzistu koji se prodaju i na "istoku" i na "zapadu" pod istim imenom i logom Tvrdim da u mnogim slucajevima postoji slicnost samo u etiketi. Kvaliteta proizvoda je puno losija za nerazvijene zemlje. Ovdje mislim iskljucivo na prehrambene proizvode kao i na cijelu paletu ostalih proizvoda koji se koriste u cateringu kojim se, BTW, bavim. Ne zelim pisati nazive proizvoda ili proizvodjaca koji se time bave iz lako razumljivih razloga.









zapadu-

Nema sanse da jedna firma radi za jedno trziste iz jednog a za drugo trziste iz drugog materijala! Moze se samo dogoditi da nesto manje kvlitetno izradjeno krilo ode na sirotinjsko trziste umjesto u Svicarsku na primjer. Ali nema teorije da to odrade nekim drugim jeftinijim materijalom! SIGURNO firme kao sto su Sol, Advance, Skywalk, Gin, Niwiuk, Nova, Team5, Ozone, U-Turn, UP, Pro Disigne Independance i slicni da ih sve ne nabrajam ne mogu se i ne zele zajebavati za ustedu od 20 do 30 eura po krilu na meterijalu da bi izgubili 20ak sati specijalnog rada radnika na striktno razdvajanje i paznju koji ce materijal gdi uporabiti! Odgovorno tvrdim da to u proizvodnji nije moguce zbog gubitka odredjenog broja radnih sati na takvu glupost! Ali da se od firme do firme kvaliteta materijala ugradjenog i kvaliteta posla razlikuju ma razlikuju se i to jako vjerujte mi!
VOJO!

Upravo tako!
Ne postoji roba za jedno ili drugo tržište (berem ne u paraglidingu). Te gluposti o globalnim zavjerama ostavite za stare dane i trkeljanja uz šah i kamin.
Firme koje je nabrojio Vojo sasvim sigurno to ne rade, a u Skywalku svi dileri na svijetu imaju iste ulazne cijene. Mogu se razlikovati samo do 100-150 eura po krilu za one koji uvoze veće količine, a u tu grupu sam se uspio i ja ugurati pljujući po ekonomiji vlastite države i to tek nakon 6 godina suradnje sa škrtim švabom.

Da li se sprema kakva "revolucija" i u dugotrajnosti/otpornosti materijala na UV?
Pa da osim sveukupno boljih krila i materijali izdrže 50% duže. Mislim da je to ok za očekivat.
Ili je možda trend suprotan-bolji dizajn krila ali kraće trajanje ?!!

Posljednja revolucija u tom pogledu je Aerofabríx [Al] 29 razvijen u Skywalku u suradnji sa firmom Aeroix, metalizirani materijal koji je 95% UV otporan. Kako se radi o nano sloju aluminija nanešenom na light platno nije naročito otporno na grecanje, tj. fizička oštećenja i zato je proizvođač preporučio ekstra brigu o rukovanju krilom. Ipak, poznavajući navike nekih pilota, a ponajviše različitost mjesta na kojima se polijeće, tj. grubost pojedinih terena razvijen je novi materijal Aerofabríx [Al] 34 pojačan materijal sa dvostrukim slojem aluminija koji bi trebao osim još bolje UV otpornosti biti i otporniji na mehanička oštećenja. Znam da ovo zvuči kao reklama, ali trenutno je to UV najotporniji materijal od kojega se šivaju glideri.

Pitanje za vas "otrovane" jel netko mjerio propusnost i čvrstoću tog pleha nakon xx sati leta.Činjenica je da poison 2 super leti,al baš me interesira koliko je paragliding u konaćnici profitirao ugradnjom tog materijala.

Aerofabriks...možda Skywalk uđe u povijest kao nova plodna grančica pg drveta i stvori novu podvrstu uspješnijih i prilagođenijih letjelica...
Ali od koga je nije (mi) bitno nego je divno to da će vijek trajanja biti duži i + sve bolje konstrukcije i stvarno takav padobran može vrijedit 2 soma €..do 2.5 max

A i iz čiste potrebe opstanka na tržištu moraju stvarat nove ideje pa ako Ozone ima BBHPP,
novi rast može se ostvarit sa krilom sa produženim vjekom trajanja+ istim performansama duže nego do sada.
Hm offtopic ali perfo nemože ići u nebo (ili će moć) pa mi se čini
da će sama srž padobrana-platno tj. "koža" morat bolje i duže čuvat svježinu i mladost.

Ali zapravo ni ne znam što mu najviše oduzima mladost-UV +ili jednostavno trenje i otpor zraka + sile na komore i trailing edge?

Zanimljivi su ovi novi podaci o novim materijalima i trajnosti. Al mislim da to vecina proizvodaca korisi vise kao marketinski trik, nego kao poboljsanje kvalitete.... Naravno ne kazem da poboljsanja nema. Vjerujte mi, proizvodaci ne zele da netko kupi njihovo krilo i leti ga 10 godina, to mu nije cilj.... Cilj mu je da svake godine proda cim vise krila, a da napravi krilo koje nitko nebi mijenjao bar 5 godina, nebi bas prodavali toliko krila. Isto tak mislim da nema vise novog krila koje netko moze letiti 10 godina, a da nista ne mijenja na njemu, kao sto je slucaj sa "starim" krilama (onim koji su se proizvodili oko 2000te g.)

Tomica je donekle u pravu. Moram dodati, po svom običaju, i stvari koje mi ne idu u prilog kao dileru, ali kojih sam svjestan kao pilot (nisam vidio da drugi dileri tako pišu - valjda se boje da će im pasti prodaja).
Naime, taj metalizirani materijal zaista jest revolucija, a osim toga i dobro izgleda. Propusnost su mu mjerili sa 200 sati i bila je preko pola (uz uvjet da nije mehanički jako štećen). Pitanje koje je postavljeno bilo je otpornost materijala na UV i što se toga tiče ne poznajem niti jedan materijal koji bi mogao biti otporniji od ovoga.
ALI...
U posljednje 3-4 godine mnogi su proizvođači krenuli koketirati sa ultralakim materijalima. Dogodilo se to, po meni, puno prije nego što su ti isti materijali mogli jamčiti iste karakteristike (i trajnost). Zahtjevi tržišta (često nametnuti od samih proizvođača) težili su da se perfomanse glidera dižu brže no što je tekao razvoj pojedinih dijelova krila. (Čak je i osnutak PMA grupacije uglavnom bio zbog toga da se uspori taj trend i da se više fokusira na sigurnost. Donekle su uspjeli izbivši monopol DHV-a kod kojega je prolazilo sve i svašta.)
Postalo je jasno da se ta razlika u brzinama može donekle kompenzirati novim materijalima. Na sastanku održanom u Skywalku prilikom predstavljanja novog Al29 rečeno je čime su se vodili: manja težina = manje otpora = bolja perfomansa! Dalje možete kititi sami: lakše dizanje na startu (dižete 20% manje težine), brži oporavak nakon kolapsa, manje težine u ruksaku, bolje dizanje u termici (dvojbeno), itd...
Naravno, ti laki materijali nisu počeli karijeru u serijskoj proizvodnji običnih krila. Prvo ih se istraživalo u seriji ultralakih krila (tzv, mountine glidera). Svi redom priznaju kako trajnost tih krila i nije bila nešto te da ona savršeno služe svrsi kad se planinar popne na brdo i onda sleti dole. Neko ozbiljnije letenje sa tim krilima ne dolazi u obzir. Ipak, postizale su se dobre perfomanse zahvaljujući maloj težini, pa se počelo sa ugradnjom tih materijala i u ostala krila. Tu se pojavio problem trajnosti tih materijala, pa se počelo sa istraživanjem različitih načina zaštite. Tako se danas na donjim površinama često nađe 27 ili 30 gramski materijal koji je dodatno zaštićen nekakvim silikonskim premazom. Ubrzo se vidjelo da to je to, iako produživši vijek materijalu, ipak daleko ispod trajnosti do sada korištenih 40 ili 45 gramskih materijala (da ne spominjem Apco - ipak i gelvenor je još 2007 u jesen predstavio svoj 27 gramski materijal). Kao što je u nedavnoj diskusiji rečeno, najbolja zaštita od UV-a je debljina materijala. Povratak na to se nije mogao dozvoliti kao ni stagnaciju ili, nedajbože, nazadovanje u perfomansama. Aeroix i Skywalk su tako izumili aluminijski premaz, ali i dobili jako skup materijal (čak je i njihovo ultralako krilo sada samo na prednjoj ivici sa tim materijalom). Perfomansa je poboljšana, UV otpornost čak iznenađujuća, ali trajnost je bila upitna. Taj se materijal morao jako čuvati od mehaničkog habanja i tek tada je to imalo smisla (ubrzo ću dati i svoje krilo na test baš da vidim što se zbilo). U međuvremenu je čak otkriveno da i donja površina, koju malo tko i gleda, a na kojoj su pronašli najveću uštedu u težini (kao, ona nije bitna), dobija po njonji. Kako i nebi kad se za to koristilo najlakše 27-28 gramske materijale. Danas je definitivno trend kombinacije materijala, ali i dalje u smislu smanjivanja težine dok neka nova CAD fora ne postigne bitniji iskorak. Čak je i rigid foil postigao izbacivanje teškog mylara i doprinjeo smanjenju težine.
Skywalk trenutno izbacuje (opet) novi materijal koji ispituje posljednjih godinu dana, a radi se o 34 gramskom materijalu sa dvostrukim Al slojem. Time misle postići, osim otpornosti na UV, i bolju otpornost na mehaničko habanje. Vidjet ćemo kako će se to pokazati. Rizik je i dalje na pilotu koji kupi krilo i onda se čudi ili divi.
Bilo kako bilo, možemo zaključiti sljedeće: do sada se definitivno nije dobilo ništa na produljenju vijeka krila, dapače. Ranije spomenuta trka za sve boljim perfomansama nikako ne može izbaciti varijablu smanjenja težine. Razvoj u konstrukciji i razvoj novih i otpornijih materijala lagano kasne za zahtjevima perfomanse, pa kao rezultat dobijamo smanjeni vijek trajanja (bilo da se radio krilu ili špagicama). Proizvođači pokušavaju tu trajnost održati na, do sada obećavanih, 300 sati, ali svi znamo, zahvaljujući i bržem protoku znanja (fala Bogu na HPGF), da špage mijenjamo na 80-100 sati jer to više nije to (barem za 2-3), a propusnost na 300 sati već postaje propuh - baš kad ističe to famozno jamstvo.
Kud to dalje ide teško je prognozirati. Za sada ipak ide, a moramo pretpostaviti da će ići i dalje jer se uvijek govorilo da je dalje nemoguće, pa se ipak pojavimo na tom nemogućem i letimo na toj utopiji starih pilota. Proizvođači kombiniraju materijale, pomalo otkrivaju neke nove, pomalo usavršavaju software i pomalo stišću kineze ne bi li ostalo više za wind tunele. Rezultat: idemo dalje!

P.S.
Gore napisano nema nikave veze sa HR pilotom koji traži krilo koje je najizdržljivije (da traje najmanje 5 godina), najbolje perfomanse, za najmanje novaca (koje trenutno nema, ali ima VBI kako do njega uskoro doći) i koje će svejedno pokušati prodati nakon 2 godine za 30% nižu cijenu jer već razmišlja o boljem fenisu.

E a da bi to činili i dalje, morati će smislit dodatne pogodnosti za pilote-uz krilo i tečaj ekstrema ili xc škola for free, jer nova krila dolaze sve brže i šta kupit? Sve je dobro a razlike sve manje. Kako se izborit za kupca?
Ako auto kuće daju sve više dodatne opreme for free il banke sve povoljnije kredite a do sad to nisu morali jer je prodaja išla dobro, ili softverska firma nudi softver besplatno ali naplaćuje nadogradnju ili ostali support. Oćeš ić na skijanje, ĐE? Sve je dobro, sve lijepo izgleda sve cijene -+tu negdje..kako se izboriti za kupca? Gotovo paranoična aktivnost.
E zato danas kupac je sve veća picajzla. I mene toga nije sram.
Jer ako mi u dućanu svaka cijena završava na 104.99, 33.99..znači da neko u lipu igra proračunate igre sa našim umom. Pa bi i ja tako.

Pa evo ovo gore ti je djelomicno odgovor, znaci reklamiraju se sa novim materijalom, netko drugi sa rigidima, netko treci cilja na sigurnost... Borba za kupca u zadnjih par godina se zaostrila, svi imaju puno vise modela, puno vise opcija i ostalih "magija". S time da nemoj misliti da ce tu kupac puno profitirati....da ce krila pojeftiniti
Sva ova poboljsanja, materijali, nove tehnologije, povisuju cijenu krila, kupac ce jedino imati koristi na vecem izboru....

Jedan prijatelj je to jako dobro usporedil s mobitelima.... Prije 7-8 godina cijena mobitela je bila slicna ko i danas, cijena recimo srednje klase mobitela (recimo da je to 1500 kn). I onda smo mislili, ma da, za 5 godina ce mobitel kostati 150kn.... Ali onda su se pocele na mobitele stavljati kamere, pa gps, pa rokovnici, pa jos svasta nesto, i desilo se to da imamo one mobitele od 150 kn, ali i one od 5000 kn.
Isto to bi se i moglo desiti sa krilima Pa cemo jos malo voziti krilo sa integriranom kamerom

Politika smanjenja troskova i povecanja profita je ok u nekim bransama.
Po meni, u paraglajdingu, to nikako ne bi smio da bude slucaj.

Ozone je prvi probio led sa ovim 27g platnom sto se stavlja na R10.2, sa obrazlozenjem da ce da ustede na tezini. Sto je i tacno. Nakon sto su kupci poceli da ih ispituju u smislu zar lakse platno ne znaci manja izdrzljivost? Luc Armant je ,,lukavo,, odgovorio da se 27g platno stavlja samo na donju ivicu i da ona nije toliko izlozena habanju (sto je opet tacno). Samo je ,,zaboravio,, da napomene da bez obzira sto je samo da donjoj ivici 27g platno, glajder je dosta slabiji u kolapsima. Sto je i dokazano. Pet ili sest (mozda cak i vise) R10 je puklo napola poslije jaceg frontalca. Istina je da su svi kojima se ovo desilo dobili nova krila bez ikakve doplate. Ali ja iskreno ne bi volio da mi se glider podere napola u letu

Do cega to na kraju dovodi? Krila manje traju i moraju cesce da se kupuju = veci profit proizvodjacima = musterije
su vise nahebale.

Tek cemo da vidimo u kojem smjeru ce ovo sa lakim materijalima da se razvija. Ako ostane samo na competition krilima to je u neku ruku ok jer se comp. u svakom slucaju mjenjaju svake 1.5 ili 2 sezone (performanse). U slucaju da taj ,,sistem,, bude prenosen na sertifikovana krila to nece nikako da bude ok, jer stvarno nemam namjeru da kupim krilo i da ga bacam poslije 150-200 sati (ako je godina plodna, to bi znacilo da poslije jedne sezone moram da kupim novo krilo )

Just my 2 cents.....
tino

[quote="kameni"]Koliko sati krilo može izdržati a da leti kao novo. Ili barem slično.
Moj dojam je oko 200 sati. Nakon toga se može očekivati potreba zamjena špagica, velika poroznost na napadnoj ivici i sl.


Evo ja sam naprimjer na svijem krilu (da ne govorim o kojem,oni koji me znaju znaju o čemu se radi) ubio oko 300 tinjak sati. Neki su ga isprobavali pa su i oni nešto dodali sati "Letenja".+ sunčanje!!!Da nezaboravimo; kupio sam novi glider i sve to skupa uglazbio u 2,5 sezone.Taj isti glider leti još uvijek skoro pa sarvšeno iako sam izmijenio set špagi..poroznost na napadnoj ivici se počinje primječivati več kod prvih stotinjak sati(pogotovao ako se ne slaže komara na komoru,kao ja npr."Ovo mi je škola")Da krila mogu dugo trajati i biti dobra pokazali su osim toga i drugi npr.Jože ,Miha,Erzo i puno drugih pilota...Kad veli fra Toni "Mantra" mislimo na savršeno krilo koje nam daje najbolje performanse a o rezultatima da i ne govorimo.."ALI" kao i svi ostali compovi ipak je samo comp. koji nikad nije dovršen dokraja u neku cijelinu i uvijek dobije nekog bolljeg nasljednika i nebi ga trebalo uspoređivati po trajnosti s ostalima jer ionako nijedan nije napravljen da izdrži 4ili5 sezona tekme(ako i izdrži više nisi konkurentan!!) .."Kvaliteta" Do prije par godina tko je uspio skupiti30-50sati godišnje bio je faca.Sad se broji 130-150 i više sati godišnje ako je dobra godina i vremena.Pitam se dali bi nekadašnja krila to izdržala danas i kakva bi nam sad bila mišljenja o kvaliteti.
Što se tiče izdržljivosti i isplativosti serijska klasa je najbolja !!! Kako god kupi ga novog i samo malo vodi brigu o njemu 300-500 sati je garantirano(od pouzdanijeg proizvođača )

Danas 130-150 h rade piloti koji su to radili i prije 5-6 + godina, a oni koji nisu neće niti danas. To ne diktiraju nova krila, više letjelišta ili mogućnost trenutnog dobivanja informacije putem dostupnije literature, interneta, blackberrya, androida ili kako već. Pamtim dugo i pamtim da sam (ma imam i nešto zapisano) prije braka i djece te ozbiljnijeg posla (tokom studiranja) letio 100+ h godišnje, letio bih i više da sam imao kvalitetnu prognozu kao danas. Potrošio sam brdo dana na "krivom brdu". A zadnjih 8 godina radim 70-80h godišnje i to je to. Jako se trudim, ne fulavam prognoze (zanemarivo malo i tad sa spoznajom da postoji rizik od slabog letenja), često letim, ali ne dostižem 100 h godišnje. Top Slo piloti lete isto toliko. Mogu ih nabrojati barem dvojicu koji lete i znatno manje: Marko Novak i Klemen Peljhan, a sjetio bih se još nekoga. Više od 100 h lete samo oni koji odu na 3-4 PWC-a + domaće tekme. Praktički da ne treniraju. To oni sami kažu, a i pratim koliko tko leti. Postoje piloti poput Jožeta, Erza i Mihe, ali ih je u ukupnoj masi jako malo. Usudio bih se reći da ove te proteklih sezona kod nas 100 + sati imaju tek Jože, Karlo, Hrga te možda još 2-3 pilota. Prosječan pilot rijetko premašuje 50h godišnje.

Stoga tko potroši bilo koje krilo (starije proizvodnje ili tek izašlo ispod čekića) od 0-300 h je pravi fajan! Bilo domaći, bilo inostrani

PS: uzaludno je razglabati koja je trajnost krila dok ne potrošiš koje. Ja to još nisam učinio, a letim 15 godina i imam cca. 1100-1200 h naleta. Za potrošena krila obratite se Jožetu on ih ima nekoliko.

Inače se slažem s Tonijem, makar mislim da Sale možda s 'Do prije par godina' misli na više od 3-4 godine.
Naime, zadnjih 5-6 godina se kod nas dogodio nekakav mali procvat takmičarskog i XC letenja, a moram podsjetiti da za taj period postoji i statistika:
http://www.bogvetra.com/?glidertype=0&c ... id=&sort=2 (u kućici lijevo gore mijenjajte sezonu)

Jedan od razloga što se više leti je upravo ono što je Toni spomenuo: pouzdanija i dostupnija detaljna prognoza. No to više ne spada u ovu temu...